Vježbe obnavljaju mozak, povećavajući otpornost na stres

Istraživači sa Sveučilišta Princeton otkrili su da zbog fizičke aktivnosti možete obnoviti mozak. Takvo restrukturiranje može oslabiti reakciju na stres i smanjiti intervenciju anksioznih stanja na funkcioniranje mozga.

Prema Journal of Neuroscience, pokusi s miševima pokazali su da stresno izlaganje hladnoj vodi na redovito treniranim životinjama uzrokuje značajno povećanje aktivnosti neurona, čija je uloga neutralizirati pobuđenje koje se događa u područjima mozga koja su odgovorna za anksioznost.

Rezultati istraživanja mogu okončati sporove znanstvenika s bipolarnim pogledima na učinke treninga na mozak. Neki od njih vjeruju da tjelesna aktivnost dovodi do pojave novih, mladih neurona koji imaju veću ekscitabilnost, što dovodi do povećanja anksioznih stanja mozga. Studije znanstvenika s Princetona pokazale su da se kao rezultat treninga koriste mehanizmi koji smanjuju razinu ekscitacije moždanih stanica.

Prema riječima profesorice psihologije sa Sveučilišta Princeton, Elizabeth Gould, koja je vodila studiju, slični eksperimenti usmjereni na dubinsko proučavanje mehanizama utjecaja tjelesne aktivnosti na ponašanje moždanih stanica nisu ranije provedeni. Znanstvenici su uspjeli identificirati područja mozga koja reguliraju anksiozna stanja. Eksperimentalni rezultati doprinijet će boljem razumijevanju i liječenju nastalih anksioznih poremećaja.

Elizabeth Gould tvrdi da ljudski mozak ima prilagodljive sposobnosti koje omogućuju promjenu trenutnih procesa ovisno o okruženju i načinu života. Za fizički slabije pojedince rezultirajuće anksiozno ponašanje može stvoriti određene koristi. Reakcija na anksioznost često se očituje u obliku reakcije izbjegavanja, čime se izbjegava ulazak u opasne situacije, čime se povećava vjerojatnost preživljavanja. To se posebno odnosi na pojedince koji nisu u stanju adekvatno odgovoriti na opasnost i djelovati po principu "bori se ili bježi".

Gould vjeruje da je vrijednost istraživanja uglavnom zbog činjenice da razumijevanje procesa regulacije mozga u slučaju anksioznog ponašanja može učinkovito izliječiti različite anksiozne poremećaje. Osim toga, rezultati istraživanja otkrivaju učinak mehanizama samoregulacije mozga i njegove prilagodbe na okoliš.

Predmetni eksperiment dio je disertacije Timothyja Schonfelda, zaposlenika Nacionalnog instituta za psihijatriju, čiji je autor autor liječnik Brian Hsu, koji je tijekom eksperimenta bio student na Sveučilištu Stanford. Studije su bile osnova njegove teze. U studiji su također bili uključeni Pedro Pieruzini i Pedro Rada, koji su predstavljali venecuelansko sveučilište Los Andes.

Dvije skupine miševa bile su uključene u eksperiment. Jedna je skupina bila ograničena na tjelesnim aktivnostima, a druga je imala pristup kolutu vjeverica. Te su životinje u jednoj večeri trčale u kolu do četiri kilometra.

Kao rezultat ovog efekta dobiveni su dijametralno suprotni rezultati. Kod životinja koje su bile ograničene u kretanju, liječenje hladnom vodom uzrokovalo je porast broja kratkotrajnih gena u neuronima koji se odmah pokreću kada su neuroni pobuđeni. U neuronima fizički aktivnih miševa uočava se manjak kratkotrajnih gena, kao rezultat toga što stanice njihovog mozga nisu prešle u modus uzbuđenja kada se dogodio faktor stresa. Suprotno tome, mozak „sportaških“ miševa pokazivao je znakove neke kontrole nad reakcijom na stres. Značajno aktivirani inhibitorni neuroni, čija je uloga obuzdavanje pobuđenih neurona. Između ostalog, neuroni fizički aktivnih životinja proizveli su veću količinu GABA-gama-aminobuterne kiseline, tvari koja smanjuje razinu živčane ekscitacije moždanih stanica. Također, primijećena je značajna količina proteina u ovoj skupini miševa, koji dijeljenjem GABA u male doze i pakiranjem u vezikule, prelaze u cijelo tijelo.

Istraživači su u svrhu suzbijanja neuronske aktivnosti u ventralnom hipokampusu blokirali GABA receptore, što je dovelo do onemogućavajućeg učinka slabljenja anksioznog stanja. Blokada je provedena upotrebom tvari bicukulin, koja se u medicini koristi za blokiranje GABA receptora u tijelu i stimuliranje aktivnosti stanica koje nastaju kod epilepsije. Upotreba bikukulina u pokusnom pokusu neutralizirala je učinke gama-aminobuterne kiseline u stanicama mozga fizički aktivnih životinja.